TOPLINA PLESA SVIH IZVOĐAČA
Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku i Hrvatsko narodno kazalište Split: Davor Bobić / Hans Christian Andersen, Snježna kraljica, kor. i red. Svebor Sečak
Projekt konzorcija K-HNK-a, ostvaren pod okriljem Ministarstva kulture i medija, zamišljen je kao ostvarenje dugopriželjkivane institucionalne suradnje hrvatskih nacionalnih kazališta u radu na zajedničkim predstavama. Iako se projekt dosad najviše ostvarivao povećanim brojem međusobnih gostovanja, praizvedba baleta Snježna kraljica Davora Bobića u Osijeku iskazuje njegov pravi smisao. Snježna kraljica nastala je zahvaljujući mnogo većoj sinergiji od one potrebne za uobičajne koprodukcije.
Novi intendant osječkog HNK-a Vladimir Ham i novi intendant splitskog HNK-a Vicko Bilandžić donijeli su stratešku odluku da se praizvedba novog hrvatskog baleta održi u Osijeku i da se za tu prigodu naruči nova izvorna glazba. Nova baletna partitura klasičnog je raspona, punog orkestralnog sastava i cjelovečernjeg trajanja. Glazba je glavni pokretač radnje i dramaturgije djela namijenjenog velikom baletnom ansamblu. I dok bi Split mogao to sam iznjedriti, Osijek ne može pa su se Splićani istaknuli nesebičnošću u prepuštanju premijernih svjetala pozornice Osijeku što jest i što bi trebao biti neki dubinski smisao konzorcija K-HNK-a da veći i jači pomažu manjima. Snježna kraljica doista je prekretnica: ili će se poslije nje naći načina da se osječki baletni ansambl profesionalizira i institucionalizira, i to u najkraćem razumnom roku, ili ga doista ne treba biti.
Davor Bobić ambiciozno je zamislio svoju partituru na tragu Čajkovskog i Prokofjeva. Nije se koristio suvremenim skladateljskim izričajima, držao se klasičnih okvira. Partituru je bogato instrumentirao s ulomcima snažnih ritmova i plesnošću svakog takta. Zbog opsežnosti i vremenskog tjesnaca orkestraciju nekoliko brojeva povjerio je Boži Banoviću. U plastičnom iskazivanju dramatike i lirike referira se na Šostakovičeve baletne suite i njegove valcere, na Hačaturjanovu Maskeradu i filmsku glazbu. Na najveće baletne klasike referira se i cvijetnim divertismanom: indijskim zumbulom, europskim slakom, azijskim jasminom, afričkim ljiljanom i hrvatskom ružom. Slikovito je ostvario bajkovit ugođaj kao predložak, ali i poticaj scenskim autorima za njihov dio posla. (vidi: Od Jele do Snježne kraljice ovdje)
Balet je trajanja sedamdesetak minuta, u dva čina, izvodi se bez stanke. Praizvedbom 10. veljače dirigirao je mladi dirigent Stjepan Vuger, uspješno ovladavši formom baleta i angažiranim orkestralnim aparatom osječkog HNK-a koji je dao velik doprinos praizvedbi. Splitska premijera održat će se u studenome.
Snježna kraljica (Snedronningen) bajkovita je priča Hansa Christiana Andersena (1805.-1875.) o prijateljstvu i ljubavi koje ne može uništiti zloća utjelovljena u hladnim čarolijama Snježne kraljice. Izvorna bajka nudi obilje materijala za kazališno uprizorenje. Koreograf i redatelj Svebor Sečak poveo je računa da spektakularni karakter predstave zadovolji odraslu publiku, a da njezina bajkovitost zaokupi dječju publiku i privuče je, ne samo baletu kao umjetnosti slikovitih pokretâ, nego i koreografiji kao samosvojnom scenskom autorskom izričaju. Odvojeno je radio, u Splitu s petnaestak splitskih plesača i u Osijeku s osječkim ansamblom sastavljenim od Baletnog ansambla, članova Baletnog studija HNK-a i polaznika Odjela za klasični balet Glazbene škole Franje Kuhača. Osječki baletni majstori su Sara Epifany Erceg i Vuk Ognjenović, a splitski Albina Rahmatullina i Ivan Boiko.
Nacionalni prvak Svebor Sečak ostvario je bogatu plesačku karijeru kao prvak Baleta HNK-a u Zagrebu, tumačeći glavne i naslovne uloge u klasičnom, neoklasičnom i nacionalnom repertoaru. Gostovao je u Marijinskom teatru u Sankt Peterburgu, Teatru Taras Ševčenko u Kijevu, Boljšoj teatru u Moskvi, londonskoj Kraljevskoj operi i Sadler’s Wellsu, Kraljevskom kazalištu u Den Haagu, Teatru Filarmonico u Veroni i dr. Bio je partner plejadi vrhunskih balerina, od Vesne Butorac Blaće do Edine Pličanić, od Agnes Letestu, Elene Pankove i Irine Dorovjenko do Gillian Murphy, Laure Hussey i Amaye Ugarteche. Dvadeset godina, od 1994. do 2014., vodio je Baletnu trupu Croatia koja je promovirala baletnu umjetnosti u manjim sredinama i skrbila za afirmaciju mladih solista i koreografa. Gostovala je širom Hrvatske i mnogo u inozemstvu: na festivalima u Južnoafričkoj Republici,Tunisu, Egiptu i Mađarskoj; preko gostovanja na Bermudama, u Venezueli i Sloveniji, do Londona i Sadler`s Wells Theatrea. Od 1998. bavi se koreografijom i ostvaruje desetak predstava u Zagrebu, Osijeku, Varaždinu, Slavonskom Brodu i na Bermudama. Poslije Škole za klasični balet u Zagrebu specijalizirao se na Akademskom koreografskom učilištu Vaganova u Sankt Peterburgu. Godine 2007. završio je dodiplomski studij iz plesne edukacije na Royal Academy of Dance, University of Surrey, u Velikoj Britaniji. Magistrirao je na University of New England u Armidaleu u Australiji, gdje je 2015. i doktorirao. Od 2013. djeluje kao docent na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, na Studiju za suvremeni ples i baletnu pedagogiju kojega je jedan od utemeljitelja. Od 2016. dekan je međunarodne plesne akademije Alma Mater Europaea u Mariboru, gdje je 2019. imenovan za izvanrednog profesora.
Bogato plesačko i koreografsko iskustvo, te teorijsko i pedagoško znanje omogućuju Sečaku da suvereno i s lakoćom ovlada tako zahtjevnim koprodukcijskim projektom. Razumljivo je da je najzahtjevnije elemente koreografije postavio za splitske balerine, u prizorima prijateljâ i prijateljica na gradskom trgu, prizorima cvijeća, plesu husara i prizorima dvorjana. No zahvaljujući njegovoj umješnosti nije se primijetila neminovna heterogenost velikog broja od pedesetak plesača na sceni. Svi su bili stopljeni u jedinstvemnu cjelinu. Oni najmlađi istaknuli su se u prizorima u kojima sudjeluju djeca. Lijepe karakterne prizore ostvarili su Petra Lucija Živković kao Laponka i Maja Frankić kao Finkinja, Hajdučice i Hajduci Vuk Ognjenović, Neven Lucian Davidović i Vanja Dušić, Jana Brletić kao Vrana, Gordan Marijanović kao Sob. Formacije iz kanona klasične tehnike bile su čiste, ples na špicama siguran, linije čiste, poze prozračne. Gluma i pantomima bili su decentni, skupni prizori dobro organizirani, promjene brze i tečne.
U naslovnoj ulozi dojmljivu kreaciju ostvarila je Iryna Chaban Bilandžić, balerina sigurne tehnike i sugestivna nastupa u donošenju zločeste Snježne kraljice. Ami Inoue i Takafumi Tamagawa poletno su ocrtali prijateljstvo Gerde i Kaya koje će prerasti u ljubav, i sve prepreke koje su se tome ispriječile, njegovu otuđenost ledenoga srca i njezinu nepokolebljivu volju da ga spasi. Također ljupki u duetima, na svoj način, bili su Jelizaveta Nadenenko i Danyl Podhrusko kao Princeza i Princ. Nastup Anije Marije Bartkowsky u ulozi Čarobnice odisao je elegancijom, pored čega se, u cvijetnim plesovima, našlo i prostora za etno elemente, kako je već Bobićeva glazba donijela.
Glazba je bez sumnje nadahnula, a Sečak kao redatelj potaknuo zadivljujuću likovnu slike predstave s raskošnom scenografijom i kostimima ugodnih boja Nevena Mihića oko kojih se odvijao koloplet animacija i video projekcija Zdenka Bašića i Franka Dujmića, okupanih svjetlom Tomislava Kobije. Živa scenska postava, ples i scenska zbivanja kombinirani su s virtualnim digitalnim svijetom, što je osobito fasciniralo u Gerdinim fantastičnim putovanjima saonicama preko šuma i planina ili na Vraninim leđima kroz brda i doline do prekrasna dvorca. Kao da se balet odvijao unutar filmskih scena.
Raskoš, atraktivnost, spektakularnost predstave mogli bi ostati i na površini da nije bilo neposrednog puta i dodira te glazbe do publike i topline koja je zračila iz plesa svih izvođača.
Rad osječke Opere pratim puna tri i pol desetljeća. Sa svakim sam intendantom i ravnateljem Opere u brojnim intervjuima razgovarao o baletnom ansamblu i mogućnostima njegove profesionalizacije. Svi su izkazivali želju i nadu da će se to doista dogoditi te navodili više ili manje uvjerljiva objašnjenja osnivača svojega kazališta kada će to biti. Tri i pol desetljeća. Za to su vrijeme baletni stručnjaci, od Štefanije Haller, preko Sonje Kastl i Antuna Marinića, do Vuka Ognjenovića svakodnevno radili s plesačima, brinuli o njihovim nastupima u operama i operetama te stvarali i razvijajali konkretne planove o budućem ansamblu i repertoaru. Ne vjerujem ni da će sada biti drugačije. Pa što još treba učiniti da se to ostvari? Nakon što su se amateri i entuzijasti posljednjih godina iskazali i dokazali – postavili i izveli, primjerice Licitarsko srce, Vragolastu djevojku i Mačka u čizmama, a Orašar za Božić već niz godina puni kazališnu blagajnu – što da oni još učine poslije Snježne kraljice da postanu potrebni kazalištu koje ih treba? Da postanu potrebni kazalištu i gradu poput svih drugih njegovih glumaca, pjevača, glazbenika, majstora tehničkih struka? Bojim se da se, osim sjećanja koje će ostati na Snježnu kraljicu i njezino značenje za hrvatski balet, ništa neće dogoditi.
© Davor Schopf, BALETI.hr, 15. ožujka 2024.
Snježna kraljica
prema bajci Hansa Christiana Andersena
skladatelj glazbe Davor Bobić
dirigent Stjepan Vuger
koreograf i redatelj Svebor Sečak
praizvedba 16. veljače 2024.
scenograf i kostimograf Neven Mihić, oblikovatelj svjetla Tomislav Kobia, animacija i video projekcija Zdenko Bašić i Franko Dujmić, baletni majstori Sara Epifany Erceg i Vuk Ognjenović (Osijek), Albina Rahmatullina i Ivan Boiko (Split), asistenti kostimografa Ivana Bašić i Bruno Osmanagić, aasistentica scenografa Laura Reljan, izrada oglavlja Ivana Bašić i Bruno Osmanagić, izrada tijara i ukrasa za glavu Neven Mihić
izvode: Irina Čaban Bilandžić / Ania Maria Bartkowsky (Snježna kraljica), Ami Inoue / Eva Karpilovska (Gerda), Takafumi Tamagawa / Emanuele Sardo (Kay), Ania Maria Bartkowsky / Arisa Hirono (Čarobnica), Jana Brletić (Vrana), Jelizaveta Nadenenko, Josephine Mansfield, Valerie Lin, Rimi Mizouka (Ami Inoue, Matea Milas, Ania Maria Bartkowsky), Danyl Podhrusko, Valerii Liubenko, Jake Milston, Leonardo Souza (Benjamin Cockwel, Christian Lamanna, Vincent Gerbet) (prijatelji i prijateljice) Snježana Horvat (dama), Vuk Ognjenović, Gordan Marijanović (gospoda), Maria Holjevac, Senka Petra Rončević, Zrinka Stilinović (prodavačice), Siniša Ivanović (dimnjačar), Boris Stjepanović (policajac), Ema Horvat, Ema Mihalj, Mihaela Pandurević, Mila Santrić, Stribor Hrpka, Filip Lukavečki, Oleg Ognjenović, Gaia Ognjenović (djeca), Sara Epifany Erceg, Maja Frankić, Petra Lucija Živković, Dora Luketić, Lucija Firi, Jana Brletić, Helena Horvat, Lucija Horvat, Anja Terek, Lucija Velić, Petra Roguljić, Nadia Kalafatić, Ema Jozefčak, Paricija Ronta, Dora Loci, Tena Madunić / Katja Jelenić (pahuljice), Danijel Novoselac, Neven-Lucian Davidović, Armando El-hag Hassan, Miroslav Kasumović (trolovi), Jana Brletić (hajdučica), Vuk Ognjenović, Neven-Lucian Davidović, Vanja Dušić (hajduci), Helena Horvat, Sara Epifany Erceg, Lucija Firi / Lucija Horvat, Dora Luketić, Snježana Horvat (hajdučice), Petra Lucija Živković, Maja Frankić / Dora Luketić, Snježana Horvat (Laponka i Finkinja), Gordan Marijanović (Sob), Jelizaveta Nadenenko (Princeza), Danyl Podhrusko (Princ), Josephine Mansfield, Valerie Lin, Rimi Mizouka, Valerii Liubenko, Jake Milston, Leonardo Souza, (Vincent Gerbet, Ben Cockwel, Christian Lamanna) (dvorjanke i dvorjani), Anja Terek, Lucija Velić, Petra Roguljić, Katja Jelenić, Nadia Kalafatić, Ema Jozefčak, Paricija Ronta, Tea Kosanović (paževi), Siniša Ivanović, Boris Stjepanović (lakaji), Senka Petra Rončević, Marija Holjevac, Tena Madunić, Dora Loci / Tea Kosanović (dvorske dame), Jelizaveta Nadenenko, Josephine Mansfield, Valerie Lin, Rimi Mizouka, Sara Epifany Erceg, Jana Brletić (cvijeće), Ania Maria Bartkowsky, Sara Epifany Erceg, Maja Frankić, Petra Lucija Živković, Dora Luketić, Lucija Firi, Jana Brletić, Helena Horvat, Lucija Horvat, Anja Terek, Lucija Velić, Petra Roguljić, Nadia Kalafatić, Ema Jozefčak, Paricija Ronta, Dora Loci, Tena Madunić (Katja Jelenić, Matea Milas, Arisa Hirono) (Snježni valcer), Vuk Ognjenović, Lucija Horvat, Helena Horvat / Sara Epifany Erceg (Indijski zumbul), Anja Terek, Lucija Velić, Petra Roguljić, Katja Jelenić, Nadia Kalafatić, Ema Jozefčak, Paricija Ronta, Tea Kosanović, Nika Vukobratović, Katja Vukobratović, Karla Medić, Lara Kovačević / Dora Loci, Tena Madunić (Azijski jasmin), Danyl Podhrusko, Valerii Liubenko, Takafumi Tamagawa (Jack Milston, Leonardo Souza) (Europski slak (Husari)), Gordan Marijanović (vrač), Danijel Novoselac (gutač vatre), Armando El-hag Hassan (bubnjar), Miroslav Kasumović (bubnjar) (Afrički ljiljan), Snježana Horvat, Lucija Firi, Dora Luketić / Helena Horvat Vuk Ognjenović, Vanja Dušić, Neven-Lucian Davidović (Hrvatska ruža)
Orkestracija brojeva Kay i pahulje, Čarobnica, Indijski ples, Husarski ples, Hrvatski ples, Marš humoreska / Pijani razbojnici skladatelj Božo Banović, suradnik na projektu Vuk Ognjenović
koncertni majstori Igor Šimonji i Bela Nagy, inspicijentica Irena Budak
U predstavi sudjeluje Baletni ansambl i orkestar HNK u Osijeku, plesači Baleta HNK Split, Baletni studio HNK u Osijeku i Glazbena škola Franje Kuhača – Odjel za klasični balet.
