(Snedronningen)
koprodukcija HNK u Osijeku i HNK Split
Balet u dva čina
Prema priči Hansa Christiana Andersena
Platforma na kojoj funkcionira Konzorcij Hrvatskih narodnih kazališta u dvije godine svojega postojanja zaživjela je u svojoj punoj formi, te smo se tako nakon međusobnih gostovanja I razmjene predstava između nacionalnih kuća snažnije posvetili i koprodukcijama. Ovako opsežan projekt suradnje HNK Split i HNK u Osijeku ne bi bio moguć bez snažne idejne i financijske potpore Ministarstva kulture i medija.
Zahvalan sam i kolegi intendantu Vicku Bilandžiću i HNK Split, koji su bez oklijevanja prihvatili ideju o koprodukciji praizvedbe Snježne kraljice i time uopće omogućili spektakularnu baletnu predstavu prema potpuno novom glazbenom djelu Davora Bobića. Bez vrhunskog splitskog ansambla ne bismo mogli ovako zasjati pred nacionalnom publikom. Zahvalan i ponosan radujem se dugom životu Snježne kraljice na osječkim i splitskim kazališnim daskama.
Intendant HNK u Osijeku
Vladimir Ham
Konzorcij K-HNK ostvarenje je dugogodišnje želje svih nas u hrvatskim nacionalnim kazalištima. Suradnja u vidu razmjene predstava našim publikama pruža uvid u ostvarenja kazalištâ iz drugih gradova Hrvatske, što je do sada bilo samo rijetko i sporadično moguće, a umjetnicima priliku da se pokažu nekoj novoj publici. Ovim postižemo optimiziranje operativnog rada kazališta kroz pokazivanje složenih glazbeno – scenskih djela nacionalnih kazališta u više gradova, odnosno pred širom publikom te na taj način multipliciramo uloženo u projekte.
Koprodukcija kao što je predstojeći nastup našeg baletnog ansambla u praizvedbi Snježne kraljice Davora Bobića, novog djela hrvatske baletne literature, pruža osječkoj publici mogućnost punog užitka u umjetnosti baleta. Ujedno je to snažna podrška osječkim kolegama u njihovim nastojanjima osnivanja vlastitog Baleta. Radujem se mogućnosti koju nam je osnivanjem Konzorcija pružilo Ministarstvo kulture i medija da predani rad i umjetničku vrijednost našeg baletnog ansambla predstavimo i izvan Splita, čime i Split ujedno dobiva ovu vrijednu baletnu premijeru.
Intendant HNK Split
Vicko Bilandžić
AUTORSKI TIM
Dirigent Stjepan Vuger
Koreograf i redatelj Svebor Sečak
Scenograf i kostimograf Neven Mihić
Oblikovatelj svjetla Tomislav Kobia
Animacija i video projekcija Zdenko Bašić i Franko Dujmić
Baletni majstori Sara Epifany Erceg i Vuk Ognjenović (Osijek) / Albina Rahmatullina i Ivan Boiko
(Split)
IZVOĐAČI:
SNJEŽNA KRALJICA Irina Čaban Bilandžić /Ania Maria Bartkowsky
GERDA Ami Inoue / Eva Karpilovska
KAY Takafumi Tamagawa / Emanuele Sardo
ČAROBNICA Ania Maria Bartkowsky / Matea Milas, Arisa Hirono VRANA Jana Brletić
PRIJATELJI I PRIJATELJICE Jelizaveta Nadenenko, Josephine Mansfield, Valerie Lin, Rimi Mizouka / Ami Inoue, Matea Milas, Ania Maria Bartkowsky, Danyl Podhrusko, Valerii Liubenko, Jake Milston, Leonardo Souza / Benjamin Cockwel, Christian Lamanna, Vincent Gerbet
DAMA Snježana Horvat
GOSPODA Vuk Ognjenović, Gordan Marijanović
PRODAVAČICE Maria Holjevac, Senka Petra Rončević, Zrinka Stilinović
DIMNJAČAR Siniša Ivanović
POLICAJAC Boris Stjepanović
DJECA Ema Horvat, Ema Mihalj, Mihaela Pandurević, Mila Santrić, Stribor Hrpka, Filip Lukavečki, Oleg Ognjenović, Gaia Ognjenović
PAHULJICE Sara Epifany Erceg, Maja Frankić, Petra Lucija Živković, Dora Luketić, Lucija Firi, Jana Brletić, Helena Horvat, Lucija Horvat, Anja Terek, Lucija Velić, Petra Roguljić, Katja
Jelenić, Nadia Kalafatić, Ema Jozefčak, Paricija Ronta, Tena Madunić, Dora Loci
TROLOVI Danijel Novoselac, Neven Lucian Davidović, Armando Elhag Hassan, Miroslav Kasumović
HAJDUČICA Jana Brletić
HAJDUCI Vuk Ognjenović, Neven Lucian Davidović, Vanja Dušić
HAJDUČICE Helena Horvat, Sara Epifany Erceg, Lucija Firi / Lucija Horvat, Dora Luketić, Snježana Horvat
LAPONKA I FINKINJA Petra Lucija Živković, Maja Frankić / Dora Luketić, Snježana Horvat
SOB Gordan Marijanović
PRINCEZA Jelizaveta Nadenenko
PRINC Danyl Podhrusko
DVORJANKE I DVORJANI Josephine Mansfield, Valerie Lin, Rimi Mizouka, Valerii Liubenko, Jake Milston, Leonardo Souza / Vincent Gerbet, Ben Cockwel, Christian Lamanna
PAŽEVI Anja Terek, Lucija Velić, Petra Roguljić, Katja Jelenić, Nadia Kalafatić, Ema Jozefčak, Paricija Ronta, Tea Kosanović
LAKAJI Siniša Ivanović, Boris Stjepanović
DVORSKE DAME Senka Petra Rončević, Marija Holjevac, Tena Madunić, Dora Loci / Tea Kosanović
CVIJEĆE Jelizaveta Nadenenko, Josephine Mansfield, Valerie Lin, Rimi Mizouka
SNJEŽNI VALCER Ania Maria Bartkowsky, Sara Epifany Erceg, Maja Frankić, Petra Lucija
Živković, Dora Luketić, Lucija Firi, Jana Brletić, Helena Horvat, Lucija Horvat, Anja Terek, Lucija
Velić, Petra Roguljić, Nadia Kalafatić, Ema Jozefčak, Paricija Ronta, Dora Loci, Tena Madunić, Katja Jelenić, / Matea Milas, Arisa Hirono
INDIJSKI ZUMBUL Vuk Ognjenović, Lucija Horvat, Helena Horvat / Sara Epifany Erceg
AZIJSKI JASMIN Anja Terek, Lucija Velić, Petra Roguljić, Katja Jelenić, Nadia Kalafatić, Ema
Jozefčak, Paricija Ronta, Tea Kosanović, Nika Vukobratović, Katja Vukobratović, Karla Medić, Lara Kovačević / Dora Loci, Tena Madunić
EUROPSKI SLAK (HUSARI) Danyl Podhrusko, Valerii Liubenko, Takafumi Tamagawa / Jack Milston, Leonardo Souza
AFRIČKI LJILJAN Gordan Marijanović (vrač), Danijel Novoselac (gutač vatre), Armando El-hag Hassan (bubnjar), Miroslav Kasumović (bubnjar)
HRVATSKA RUŽA Snježana Horvat, Lucija Firi, Dora Luketić / Helena Horvat, Vuk Ognjenović, Vanja Dušić, Neven Lucian Davidović
Orkestracija brojeva: Božo Banović
KAY I PAHULJE – ČAROBNICA – INDIJSKI PLES – HUSARSKI PLES – HRVATSKI PLES – MARŠ
HUMORESKA / PIJANI RAZBOJNICI
Suradnik na projektu Vuk Ognjenović
Inspicijentica Irena Budak
Koncertni majstori Igor Šimonji i Béla Nagy
U predstavi sudjeluje Baletni ansambl i orkestar HNK u Osijeku, plesači Baleta HNK Split, Baletni studio HNK u Osijeku i Glazbena škola Franje Kuhača – Odjel za klasični balet.
Rukovoditelj Tehnike Mato Ivić
Voditelj pozornice Željko Pljuskovac
Voditeljica maskersko-vlasuljarske radionice Ružica Miler
Voditelj tona Davorin Toth
Slikar izvođač Leon Landeka
Dekor i scenska oprema izrađeni u radionici HNK pod vodstvom Željka Jurića
Kostimi izrađeni u krojačkoj radionici HNK pod vodstvom Gordane Jurković
Asistenti kostimografa Ivana Bašić i Bruno Osmanagić*
Suradnica u izradi scenske rekvizite Laura Reljan*
Izrada oglavlja Ivana Bašić i Bruno Osmanagić
Izrada tijara i ukrasa za glavu Neven Mihić
Studenti Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku*
Praizvedba: 16. veljače 2024
SADRŽAJ BALETA
PRVI ČIN
Glavni gradski trg
Užurbanost i vreva gradskog trga; Gerda i Kay se zabavljaju s prijateljima.
Scena ogledala
Trolovi kuju čarobno zrcalo koje iskrivljava stvarnost i dižu ga prema nebu gdje zrcalo puca u sitne komadiće koji lete na sve strane.
Gerda i Kay
Prijateljstvo i simpatija Gerde i Kaya prelaze u mladenačku ljubav. Kay poklanja Gerdi svoj šal kao zalog svoje naklonosti.
Pahulje i prva pojava Kraljice
Kay ostaje sam na trgu, počinje sniježiti. Među snježnim pahuljicama pojavljuje se vizija Snježne kraljice koja kroz snijeg baca komadiće razbijenog zrcala koji Kayu upadaju u oko.
Scena živosti glavnog gradskog trga pod ledom
Kay se na tren hvata za oko i srce, ali nelagoda ubrzo prolazi te se pridružuje svojim prijateljima u igri na zaleđenom gradskom trgu. Gerda se oklizne i padne.
Snježna kraljica otima Kaya
Dok prijatelji prilaze Gerdi da je pridignu, Kay pokazuje promjenu u svom karakteru, te se smije i izruguje njezinom padu, pomalo agresivno odbija prijatelje i Gerdu od sebe. Ponovno se pojavljuje vizija Snježne kraljice
koja stvara snježnu oluju. Kad se svi osim Kaya razbježe, ona dolazi s trolovima na saonicama. Kay je očaran njenom pojavom te uzima dječje sanjke i zakači ih za saonice Kraljice koja ga odvodi u svoje daleko kraljevstvo, preko šuma i planina.
Gerdina molitva
Gerda je sama i tuguje za Kayem čiji šal nosi oko vrata. Moli za njegov povratak.
Čarobnica
Pojavljuje se Čarobnica koja usred zime st- vara cvjetni vrt. Cvijeće oživljava i pleše Valcer cvijeća zajedno s Gerdom i Čarobnicom. Iako zadivljena, Gerda se prisjeća Kaya i traži njenu pomoć. U potrazi za Kayem Čarobnica provo- di Gerdu kroz nekoliko kontinenata i zemalja uz pomoć globusa i čarobnog cvijeća: Indijski zumbul, Europski slak, Azijski jasmin, Afrički
ljiljan i Hrvatska ruža.
Gerda kreće na put s vranom
Gerda želi nastaviti svoju potragu te joj Čarobnica daruje čudesnu Vranu s kojom Gerda kreće na put kroz brda, šume i doline te naposljetku dolazi do prekrasnog dvorca.
DRUGI ČIN
Dvor kraljevne
Unutar zamka odvija se dvorski bal koji Gerda prekida svojim dolaskom.
Snovi i Svjetiljke
Princ i princeza ugošćuju Gerdu i daruju joj nakit, bundu, šubaru i druge darove te joj dopuštaju da prenoći u velikom krevetu u kojem ona sanjari o Kayu.
Razbojnici
U obližnjoj šumi oko logorske vatre okupljaju se pijani hajduci na čelu s Hajdučicom koja vodi uhvaćenog Soba.
Razbojnici pljačkaju Gerdu
Nailazi Gerda na konjiću odjevena u bogato ruho koje je dobila u dvorcu. Hajduci je zaustavljaju i opljačkaju, a od smrti je spasi Hajdučica koja je zaštiti i spriječi najgore te ode s hajducima. Gerda ostaje sama i pokradena.
Sob i Gerda – putovanje kroz snježne mećave
Sob kojeg je hajdučica ostavila približava se Gerdi koja ga spretno zajaše kako bi nastavili put kroz snijeg i ledena prostranstva prema dalekom sjeveru. Iznemogli, susreću Laponku i Finkinju koje im pomažu, daju im vodu i hranu te nastavljaju put prema dvorcu Snježne kraljice.
Dvorac Snježne kraljice
Istodobno, u dvorcu Snježne kraljice, kralji ca plesom zavodi Kaya te ga na kraju svojim moćima zamrzne podno svog prijestolja i odlazi.
Gerda ulazi u dvorac Snježne kraljice
Gerda dolazi do dvorca, ulazi, luta sablasnim hodnicima i ledenim dvoranama te dolazi do dvorane sa zamrznutim prijestoljem.
Duet Gerde i Kaya
Gerda dolazi do Kaya i užasnuta shvati da je zamrznut. Svojom ljubavlju i vrućim suzama otapa Kaya i njegovo zaleđeno srce. Kay se zaklinje Gerdi na vjernost, kajući se za svoje postupke. Jedno drugome izjavljuju vječnu ljubav.
Snježni valcer
Pojavljuje se Snježna kraljica koja zajedno sa snježnim pahuljicama ponovno pokušava zamrznuti Gerdu i Kaya, ali se od njihove ljubavi led lagano topi i nestaje, sve se odmrzne i zasja sunce.
Gradski trg
Na gradskom trgu sve se vratilo na staro. Gerda i Kay plešu zajedno sa svojim prijateljima, bogatiji za životno iskustvo koje je učvrstilo njihovu ljubav.
Napomena: nema pauze između činova.
HANS CHRISTIAN ANDERSEN danski je književnik rođen u Odenseu, 2. travnja 1805. čiji se život može opisati kao permanentna borba i grčeviti trud koji mu je bio važna karakterna odlika u (pre)sporom usponu prema književnom priznanju. Samo mu je četrnaest godina kad napušta dom majke, postolareve udove i pralje, kako bi u Kopenhagenu izučio kazališnu školu s baletom i pjevanjem iz koje ga otpuštaju kao „netalentiranog“. Uspijeva, međutim, završiti sveučilišni studij te još kao student, pod Hoffmanovim utjecajem, objavljuje maštovitu arabesku u prozi Pješačenje od Holmenskoga kanala do istočnoga rta Amagera (1830.). Andersen je veliki putnik: prvo po domovini, a zatim i cijeloj Europi. Djelo koje mu donosi uspjeh i priznanje je roman Improvizator (1835.) koji je gotovo odmah preveden na cijeli niz jezika. Publika i kritika, međutim, nisu posvetile osobitu pozornost njegovom, sad glasovitom djelu Bajke, ispričane za djecu (1835.-37.), kao ni nastavku Nova zbirka (1838.-41.), premda su ga upravo ta djela svrstala u red najpoznatijih svjetskih književnika. Do kraja života, Andersen je napisao ukupno 156 bajki i njima srodnih realističnih priča koje su pisane kako za odrasle, tako i za djecu. Andersen umire u Kopenhagenu, u kolovozu 1875., kao počasni profesor i počasni građanin rodnog Odensea.
DAVOR BOBIĆ, skladatelj
Skladatelj, pedagog, organizator te dugogodišnji ravnatelj Varaždinskih baroknih večeri, Davor Bobić je bez sumnje jedan od najutjecajnijih glazbenika suvremenog hrvatskog glazbenog života. Rođen u Varaždinu, 1968., gdje je završio osnovnu i srednju školu, dok je na Konzervatoriju P. I. Čajkovski u Kijevu diplomirao harmoniku, kompoziciju i teoriju glazbe. Pedagošku karijeru započeo je neposredno nakon studija na varaždinskoj Glazbenoj školi. Nastavlja je na Umjetničkoj akademiji u Osijeku gdje je od 2003. docent, od 2008. izvanredni, a od 2014. redoviti profesor te od 2022. redoviti profesor u trajnom zvanju. 2009. je na istoj ustanovi imenovan prodekanom za znanost i umjetnost, a od 2018. do 2022. obnašao je dužnost savjetnika dekanice. Uz niz organizacijskih poboljšanja, pod njegovim se vodstvom ili uz njegovo sudjelovanje na Akademiji za umjetnost i kulturu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku povećava broj studijskih programa (klavir, kompozicija, teorija glazbe, gitara, muzikoterapija) i uvode potpuno novi (studij tambure), dok će na Glazbenoj školi u Varaždinu prije svega biti zapamćen po tome što je, sredinom devedesetih, prvi u Hrvatskoj pokrenuo skladateljsku klasu za osnovnu i srednju školu. U vrijeme dok je bio ravnatelj Koncertnog ureda – od 1999. do 2007. – Varaždin je kao rijetko kad u svojoj povijesti imao kontinuiranu glazbenu sezonu, a dolaskom na čelo Varaždinskih baroknih večeri, 2006., mijenja koncept festivala osmišljavajući ga u skladu sa suvremenim promišljanjima rane glazbe. Jedan je od inici jatora te umjetnički voditelj Koncertnog ciklusa grada Osječka glazbena srijeda u periodu od 2012. do 2021. Skladateljski opus Davora Bobića sa više od 200 napisanih kompozicija jedan je od najopsežnijih, najraznolikijih i najizvođenijih u suvremenoj hrvatskoj glazbi . Obuhvaća instrumentalna, vokalna, vokalno-instrumentalna i glazbeno-scenska djela. Od opsežnijih vokalno-instrumentalnih djela tu su oratoriji; „Kralj Tomislav“, „Izaija“, „Kantate“; „Jerihon i Amida“ te Vukovarski requiem, a od glazbeno-scenskih balet s pjevanjem „Veronika Desinićka“. Autor je i filmske glazbe te glazbe za niz kazališnih predstava. Dobitnik je mnoštva najuglednijih stručnih i državnih nagrada. Rezidencijalni je skladatelj Dubrovačkog simfonijskog orkestra za 2022. i 2025. te ima rezidencijalni status skladatelja HNK u Osijeku za pisanje baleta za period od 2023. do 2027. Bio je rezidencijalnim skladateljem u akademskoj godini 2022./2023. na Sveučilištu Wisconsin of River Falls u SAD-u kao prvi inozemni skladatelj u povijesti navedenog sveučilišta.
SNJEŽNA KRALJICA
Čast je i velika radost biti dijelom ovog projekta, moguće i prvog u smislu originalno pisanog baleta za HNK u Osijeku u njegovoj bogatoj povijesti. „Snježnu kraljicu“ sam odlučio jednog dana napisati još za vrijeme moga studija na poznatom Državnom konzervatoriju P. I. Čajkovski u Kijevu, a to je bilo davno, otprilike prije gotovo 30 godina gdje sam imao neopisivu privilegiju prisustvovati velikim baletnim i opernim produkcijama u Teatru opere i baleta Taras Ševčenko. Iako sam balet naumio pisati prošle godine u okviru programa europske mobilnosti nastavnika Erasmus+ na čuvenom Konzervatoriju N. R. Korsakova u Sankt Petersburgu, sudbina je htjela
da ovo zahtjevno djelo dovršim u Osijeku. Svjetski poznata bajka kompleksna je psihološkog sadržaja protkana mnogim nedoumicama, propitkivanjima da ne kažem zamkama te prožeta dubokim kršćanskim uvjerenjem H .C. Andersena što je meni kao autoru glazbe predstavljalo poseban izazov najviše u smislu da pokušam djelo približiti – kako djeci – tako i odraslima. U pisanju baleta po ovoj nadasve popularnoj bajci okušali su se dosad skladatelji Kenji Bunch i Tuomas Kantelinen dok je u Škotskoj aktualna verzija koja je nastala prema glazbi N. R. Korsakova. Duboko sam uvjeren da promišljenim pristupom ovoj zajedničkoj viziji kao rezultat suradnje s uglednim hrvatskim koreografom Sveborom Sečakom je nastalo novo, velebno ostvarenje protkano iznimnim dramaturškim sadržajem, prožeto iskrenim osjećajima koje će zasigurno odaslati snažnu poruku današnjem poimanju svijeta. Želim zahvaliti novoj Upravi HNK u Osijeku na čelu sa intendantom Vladimirom Hamom te ravnateljem Opere Ladislavom Vrgočem na podršci i njihovom hrabrom pružanju prilike da predstavim publici i javnosti ono najbolje što mi je usađeno na školovanju u tadašnjem Sovjetskom savezu. Također zahvaljujem voditelju Ansambla baleta osječkog HNK, Vuku Ognjenoviću na ukazanom povjerenju.
red. prof. art. Davor Bobić
RIJEČ KOREOGRAFA
Velika je odgovornost, ali i zadovoljstvo postaviti balet Snježna kraljica za Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku na glazbu hrvatskog kompozitora Davora Bobića, pod ravnanjem maestra Stjepana Vugera. Dok u našim nacionalnim kazalištima operni ansambli njeguju domaću opernu literaturu kao što su djela Ero s onoga svijeta i Nikola Šubić Zrinski kao i djela domaćih suvremenih kompozitora, u Baletu se domaća baletna djela poput Đavla u selu
i Licitarskog srca već davno ne izvode, a baleti na glazbu suvremenih domaćih kompozitora više su iznimka nego pravilo. Naravno, osječka baletna skupina nije u mogućnosti sama iznijeti takav projekt, te pozdravljam odluku intendanata osječkog i splitskog HNK da uđu u koprodukciju preko projek-
ta K-HNK Ministarstva kulture i medija, projekta koji omogućava koprodukciju i suradnju nacionalnih kazališta i indirektno potiče i domaće stvaralaštvo. Nadalje, ova predstava je moj pokušaj doprinosa opstanku i razvitku osječkog Baleta sa željom da se izbjegne ona amplituda po kojoj neumitno, po defaultu, nakon uzlazne linije slijedi silazna. Upravo zato, ovaj je balet stavljen na repertoar nakon prilično uspješnog Orašara, kao i svoje dobno Vragolaste djevojke i Licitarskog srca u mojoj koreografiji, kako bi se održao kontinuitet baletnih predstava i izbjegle oscilacije. Osječki Balet ima bogatu povijest dužu od jednog stoljeća i još pamti umjetnike koji su došli da pridonesu njegovom razvoju i prosperitetu kao što su bili Stjepan Suhi i Argene Savin, te brojne umjetnike koji su iz njega potekli poput Antuna Marinića, Slavka Pervana, Jože Komljenovića, Antonija Maksimovića i brojnih drugih koji su imali karijere značajne ne samo za Osijek i Hrvatsku, nego i za međunarodnu scenu. Od samih početaka 20. stoljeća ostvarena su brojna
gostovanja uključivši baletne skupine braće Froman i plesne skupine Loie Fuller, kao i naših is taknutih međunarodnih zvijezda poput Mije Čorak Slavenske i Mercedes Goritz- Pavelić. Iako u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća dolazi do ukidanja baletnog ansambla, baletna umjetnost i dalje živi u Osijeku kroz Annale komorne opere i baleta koji je utemeljio Dragutin Savin i koji je omogućio osječkoj publici uvid u recentna zbivanja svjetske scene. U devedesetima je obnovljena plesna skupina zbog potreba opernog repertoara, a posljednjih dvadesetak godina razvidna je velika želja za obnovom baleta u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku čemu sam i sam pridonio postavom baleta Licitarsko srce Krešimira Baranovića pod ravnanjem maestra Mladena Tutavca 2005. godine i Vragolasta djevojka 2015. godine pod ravnanjem maestra Filipa Pavišića, kao i višekratnim organiziranjem gostovanja s predstavama poput Hamleta, Vesele udovice, Plesa Kadeta itd. Današnji nukleus baletnog ansambla čine domaće snage pod vodstvom Vuka Ognjenovića, čiji bi broj svakako trebalo u budućnosti povećati u cilju daljnjeg razvoja baletne umjetnosti u Osijeku koji kao grad s bogatom poviješću i slavonska metropola treba svojim građanima omogućiti srednjoeuropsku kulturu koja nas čini sastavnicom europskog kulturnog kruga.
VIZIONARSKO PUTOVANJE U BUDUĆNOST
Vizionari su u svim segmentima društva sutvorci naše zajedničke stvarnosti. Kada se nekoliko takvih osoba nađe na jednom mjestu, uvijek je dobra stvar. Upravo se to i dogodilo kada je skladatelj Davor Bobić došao s prijedlogom za novi balet, s meni os obno najdražom bajkom iz djetinjstva. Odmah smo ga prihvatili i intendant Vladimir Ham, kao i moja malenkost te smo na prijedlog ravnatelja Opere Ladislava Vrgoča koreografsku palicu prepustili istak-
nutom borcu za baletnu profesiju Sveboru Sečaku. Gospodin Sečak, osim što je već koreografirao dva baleta u Osijeku, Licitarsko srce i Vragolastu djevojku, svjestan je da je ova praizvedba svojevrsna zadnja linija obrane hrvatskoga baleta.
Etablirajući balet u Osijeku, postupno tijekom zadnjih petnaestak godina posredno sam i neposredno, uz pomoć divnih mladi ljudi s kojima plešem
svaki dan uspio stvoriti prilike u kojima grad Osijek danas ima BALETNI ANSAMBL, BALETNI STUDIO, BALETNU ŠKOLU, BALETNI REPERTOAR, i ono najbitnije BALETNU PUBLIKU koja čini ovaj grad. Upravo zato mi je drago da je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek podržala ovu koprodukciju kao viziju onoga što bi Balet u Osijeku mogao s recimo dvanaestak profesionalnih plesača zaposlenih unutar kuće. Stoga, veliko hvala intendantu splitskog HNK Vicku Bilandžiću te ravnatelju Baleta Pedru Carneiru na posudbi dvanaest izvrsnih plesača s kojima se nazire ideja kako bi balet u Osijeku mogao, trebao i morao izgledati u skoroj budućnosti.
Dakle, postojanje Baleta u Osijeku imperativ je današnjeg vremena. Osijek je grad koji je u ne tako dalekoj povijesti bio kulturno i gospodarsko središte, mjesto u kojem je skladan prvi hrvatski nacionalni balet Jela te samim time zaslužuje imati respektabilan baletni ansambl, u prvom redu financijski, a potom formalno i pravno.
izv. prof. art Vuk Ognjenović
FOTO GALERIJA
